Home » Kuda ide računarstvo?

Kuda ide računarstvo?

Legenda kaže da je prevodilac za FORTRAN IV+ razvijen u DEC (Digital Equipment Corporation) generisao tako efikasan kod koji bi teško mogao da napiše programer na odgovarajućem mašinskom jeziku. Šedesetih i sedamdesetih godina u praktičnoj upotrebi bio je relativno mali broj programskih jezika visokog nivoa. Projektanti kompajlera mogli su da se ozbiljnije uhvate u koštac sa problemima dobijanja kompajlera koji će generisati efikasne mašinske programe. Jer računari su bili značajno sporiji nego današnji. Gotovo da je svaka suvišna mašinska instrukcija kvarila performanse programa čiji je deo bila. S druge strane operativni sistem, koji je već uveliko postao nezamenljiv računarski program efektivno je „trošio“ računarsko vreme. Bilo je očigledno da je trebalo naći put ka dobijanju operativnih sistema koji će efikasnije realizovati funkcije koje su trebale da obezbede uspešno korišćenje računara. Bili su to samo neki problemi koji su nametali glavno pitanje – Kuda ide računarstvo?

kuda ide računarstvo

Odgovor na postavljeno pitanje je skoro nemoguće dati. Jer faktori koji utiču na dalji razvoj računarstva, ne samo što su mnogobrojni već su i međusobno uslovljeni. Računari su nastali kao izraz čovekove težnje da automatizuje, a time olakša i ubrza proces računanja. Neposredna primena prvih računara je bila ograničena gabaritima, potrošnjom i mogućnostima programiranja. Tek sa razvojem poluprovodničke tehnologije i mogućnošću realizacije računarskih komponenata na bazi visokointegrisanih elektronskih kola stekli su se uslovi da se računari projektuju prema zahtevima same primene.

Literatura

  1. Flynn, M. J., „Directions and Issues in Architecture and Language„, IEEE Computer, October, 1980, pp. 5 – 22
  2. Ditzel, D. R., Patterson, D. A., „Retrospective on High – Level Language Computer Architecture„, Proceedings of the 7th International Conference on Computer Architecture, 1980, pp. 97 – 104
  3. Wulf, W. A., „Compilers and Computer Architecture„, IEEE Computer, July, 1981, pp. 41 – 47
  4. Myers, G. J., „Advances in Computer Ardcutecture„, John Wiley & Sons, Inc., 1982
  5. Patterson, D. A., Sequin, C. H., „A VLSI RISC„, IEEE Computer, September 1982, pp. 8 – 21

Nastaviće se …