Home » Istraživanja » Projekti » Istraživački projekti

Istraživački projekti

Naučno – istraživačka delatnost u Laboratoriji za računarsku tehniku u proteklom periodu odvijala se u najvećoj meri u okviru projekta koji je finansiran od strane Ministarstva za prosvetu, nauku i tehnološki razvoj. Na bazi tih istraživanja definisano je nekoliko bočnih istraživanja u okviru kojih su uglavnom proveravani praktični aspekti rezultata dobijenih u okviru glavnog istraživanja. Ta istraživanja su se pre svega odnosila na primenu inteligentni bežičnih senzora i odgovarajućih bežičnih mreža u poljoprivredi i zaštiti životne sredine. Cilj naučno istraživačkog rada u Laboratoriji su istraživački projekti, kao osnovno opredeljenje.

Istovremeno realizovana su i istraživanja u oblasti paralenih računarskih sistema, sa posebnim osvrtom na realizaciju računarskog klastera na bazi Raspberry Pi modula korišćenjem MPI (Message Passinig Interface) koncepta.

Polazeći od istraživanja u razvoju i primeni IoT (Internet of Thing) uređaja pokrenuto je i istraživanje u oblasti Edge, Fog i Cloud računarstva.

Razvoj i modelovanje energetsko efikasnih, adaptibilnih, višeprocesorskih i višesenzorskih elektronskih sistema male snage

Najvažniji naučno – istraživački projekat koji se trenutno realizuje u Laboratoriji je projekat pod nazivom:

Razvoj i modelovanje energetsko efikasnih, adaptibilnih, višeprocesorskih i višesenzorskih elektronskih sistema male snage“

Projekat se realizuje uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Projekat pripada oblasti tehnološkog razvoja (Evidencioni broj projekta je – ТR32043). Rukovodilac projekta je dr Goran Dimić naučni saradnik Instituta „Mihajlo Pupin“ iz Beograda. U realizaciji projekta učestvuju istraživači iz sledećih naučno – istraživačkih institucija:

  • Institut „Mihajlo Pupin“, Beograd – Organizacija koordinator projekta
  • Elektrotehnički fakultet, Beograd
  • Inovacioni centar Elektrotehničkog fakulteta, Beograd
  • Fakultet tehničkih nauka, Čačak
  • Agronomski fakultet, Čačak

Sa naučno – istraživačkih institucija iz Čačka u realizaciji Projekta učestvuju:

  • Siniša Ranđić (FTN)
  • Uroš Pešović (FTN)
  • Željko Jovanović (FTN)
  • Dušan Marković (AF)
  • Dejan Vujičić (FTN)
  • Dijana Stojić (FTN)

Primena informaciono – komunikacionih tehnologija u poljoprivredi

 Sa kolegama sa Agronomskog fakulteta u toku je rad na istraživačkom projektu koji ima radni naslov:

Primena informaciono – komunikacionih tehnologija u poljoprivredi

Ovaj istraživački projekt podrazumeva istraživanja u pogledu razvoja sistema za praćenje agro – meteoroloških parametara okruženja sa ciljem razvoja metodologije u predviđanju pojave biljnih štetočina i postizanja što efikasnije zaštite. U sadašnjoj fazi realizacije ovog projekta učestvuju:

  • Siniša Ranđić (FTN)
  • Uroš Pešović (FTN)
  • Snežana Tanasković (AF)
  • Dušan Marković (AF)
  • Ivan Glišić (AF)

Uz podršku German Research Foundation (DFG) u 2016. godini realizuje se bilateralni između Institura IHP Microelectronics (Frankfurt na Odri) i Fakulteta tehničkih nauka u Čačku, projekat pod naslovom:

„Adaptive Wireless Sensors Networks for Enivonmental and Agriculture Applications“
U okviru projekta čiji su korukovodioci Zoran Stamenković (IHP) i Siniša Ranđić (FTN) istražuju se mogućnosti formiranja kozorcijuma i osmišljavanje projekta sa kojim bi se konkurisalo kod nekog od fondova Evropske Unije. U realizaciji ovog projekta sa Fakulteta tehničkih nauka učestvuju:
  • Siniša Ranđić
  • Uroš Pešović

U okviru realizacije ovog projekta u Institutu IHP Microelectronics u Frankfurtu na Odri 9. i 10. februara održan je Workshop on Advanced Wireless Sensor Networks u okviru koga se pored predstavnika realizatora projekta (IHP Microelectronics i Fakulteta tehničkih nauka iz Čačka) učestvovali i predstavnici Instituta Fraunhofer iz Berlina i Univerziteta Kantabria iz Santandera u Španiji. Učesnici Workshop su u okviru svojih izlaganja predstavili praktične rezultate svojih istraživanja, a koja spadaju u oopšti okvir istraživanja koje bi obuhvatio budući projekat.


PARALELNI RAČUNARSKI SISTEMI

U okviru istraživanja realizovanih tokom doktorskih i master studija na Fakultetu tehničkih nauka pojavila se potreba za razvojem hardverske i softverske podrške paralelnom računanju. Iz toga su proistekle aktivnosti koje su okvirno smeštene u istraživački projekat pod nazivom:

Razvoj računarskih klastera na bazi Raspberry Pi modula

U realizaciju ovoga projekta trenutno su uključeni:

  • dr Siniša Ranđić, redovni profesor u penziji
  • Dušan Marković, asistent na Agronomskom fakultetu
  • Dejan Vujičić, asistent na Fakultetu tehničkih nauka
  • Dragana Mitrović

Dosadašnji rezultati rada na ovom projektu obuhvataju:

  • Realizaciju računarskog MPI klastera od četiri čvora na bazi Raspberry Pi 3 modula
  • Razvoj paralelnih programa za dati klaster
  • Povezivanje klastera na Internet i omogućavanje korišćenja resursa klastera sa udaljenih lokacija
  • Izradu jedne master teze
  • Publikovanje radova iz tematike razvoja i korišćenja klastera na bazi Raspberry Pi modula

EDGE, FOG I CLOUD RAČUNARSTVO

Primena računara dostigla je globalne razmere. Shodno tome neophodno je obezbediti odgovarajuću hardversku i softversku infrastrukturu. Namenski gledano data infrastruktura može se posmatrati sa aspekta obrade tj. procesiranja informacija odnosno komunikacije koju je potrebno ostvariti na relaciji izvor informacija – obradni centar – korisnik rezultata. Globalizacija primene računara dovela je do cloud computing koncepta. U okviru ovog koncepta obezbeđeno je deljenje računarskih resursa i servisa najčešće preko Interneta.

Ogroman broj izvora informacija, koje treba obraditi, a koji danas po pravilu predstavljaju IoT (Internet of Things) uređaje stvorio je problem na planu efikasnog prenosa informacija u okviru cloud sistema. Prevazilaženje ovog problema se ostvaruje kroz tzv. edge computing i fog computing.

Edge Computing je primer distribuirane obrade u okviru koje se procesiranje informacija u najvećoj meri ili čak kompletno izvršava na distribuiranim uređajima, koji se nazivaju pametni uređaji. Cilj ovog tipa računanja je da se obrada informacija približi izvorima informacija i fizičkim sistemima, kao što su inteligentni senzori i aktuatori. Što se tiče Fog Computing ono se bazira na strukturi koja koristi edge devices sa ciljem da se realizuje visok nivo računanja i skladištenja informacija na lokalnom nivou pre nego se putem Interneta proslede na cloud nivo.

U okviru ovog segmenta istraživanja u Laboratoriji za računarsku tehniku trenutno se radi na razvoju različitih IoT uređaja i mogućnosti primene edge/fog računarstva prvenstveno u poljoprivredi. U sklopu ovih istraživanja realizuje se nekoliko potprojekata:

„Istraživanje u oblasti IoT uređaja“
Istraživački projekti imaju dodatnu funkcuiju u stvaranju realnog okvira za stvaranje kompetentnih nastavnika za oblast računarske tehnike. Projekti koje trenutno realizuju u Laboratoriji ili se planira njihovo pokretanje pružaju za to fundamentalni okvir.