O nama
Razvoj računarske tehnike predstavlja jedan od najznačajnijih tehnoloških procesa druge polovine dvadesetog i početka dvadeset prvog veka. Od prvih velikih računarskih sistema do savremenih inteligentnih platformi, računari su postali neizostavan deo nauke, tehnike, obrazovanja i svakodnevnog života. Danas, u vremenu ubrzanog razvoja veštačke inteligencije, računarska tehnika zauzima centralno mesto u razvoju savremenih tehnoloških sistema. U rubrici O nama ukratko ćemo se osvrnuti na razvoj računarstva na Fakultetu tehničkih nauka. Posebno ćemo se osvrnuti na pitanje gde vidimo Laboratoriju za računarsku tehniku u sadašnjosti i budućnosti. Treba reći da su u međuvremenu na Fakultetu osnovane i druge Laboratorije, čija se delatnost u određenim segmentima preklapa sa aktivnostima ove Laboratorije. To su Laboratorija za informacione tehnologije, Laboratorija za napredne računarske i informacione tehnologije i Laboratorija za digitalne inovacije. O njihovim aktivnostima informacije se mogu naći na odgovarajućim WEB prezentacijama.
Računarstvo na Fakultetu
Proces uvođenja računarstva na Fakultet tehničkih nauka u Čačku odvijao se postepeno, kroz više razvojnih faza, mnogo pre formalnog osnivanja Laboratorije za računarsku tehniku. Prvi značajniji korak načinjen je 1985. godine formiranjem Računskog centra Fakulteta. U tom periodu instaliran je i prvi računar na Fakultetu, iz familije sistema Honeywell DPS 6 Series, čime su stvoreni početni uslovi za primenu računarske tehnike u obrazovanju i administrativnim poslovima.
Dalji razvoj usledio je 1989. godine, kada je na nivou Univerzitet u Kragujevcu sproveden proces informatizacije kroz nabavku računarske opreme kompanije Hewlett-Packard. Tada su nabavljeni mini računari HP 9000 Model 850, kao i personalni računari HP Vectra serije, koji su predstavljali značajan tehnološki iskorak za tadašnje uslove rada. Oprema Računskog centra kasnije je proširena dodatnim računarima, uključujući i sisteme kompatibilne sa tada aktuelnim IBM PC/386 platformama.
U početnom periodu računari su prvenstveno korišćeni kao podrška nastavnim, administrativnim i stručnim aktivnostima. Razvijani su korisnički softverski sistemi, naročito u oblasti rada sa bazama podataka, pri čemu su realizovani i pojedini komercijalni projekti. Istovremeno, značajan deo aktivnosti bio je usmeren ka informatičkom obrazovanju zaposlenih i pružanju usluga obrade podataka.
Važnu ulogu u procesu razvoja računarske kulture na Fakultetu imala je i računarska učionica 214, u kojoj su studenti po prvi put imali priliku da neposredno rade sa savremenim računarskim sistemima. Upravo u tom periodu računari postaju sastavni deo nastavnog procesa, izrade diplomskih radova i tehničke dokumentacije, čime se postepeno formirala osnova za razvoj savremenog računarskog inženjerstva.
Krajem devedesetih godina aktivnosti su proširene i na oblast hardverskih i upravljačkih sistema. Realizovani su prvi projekti industrijske automatizacije i upravljanja proizvodnim procesima u kompanijama „Lucel“ iz Lučana i „PKS–Lateks“ iz Čačka, čime je ostvarena značajna saradnja između Fakulteta i privrede.
Laboratorija za računarsku tehniku - gde sebe vidimo
Kada je 1998. godine na Fakultetu uveden obrazovni profil Računarska tehnika, ova oblast je i formalno stekla puno pravo građanstva u našem obrazovnom i istraživačkom prostoru. Na temeljima ovih aktivnosti nastala je Laboratorija za računarsku tehniku, sa ciljem objedinjavanja nastavnog, stručnog i istraživačkog rada u oblasti računarskog inženjerstva. Danas Laboratorija predstavlja mesto razvoja savremenih računarskih sistema, digitalnih tehnologija i istraživanja u oblastima koje obuhvataju računarsku arhitekturu, ugrađene sisteme, projektovanje digitalnih kola i primenu veštačke inteligencije.
Od prvih računarskih sistema koji su osamdesetih godina predstavljali retkost u nastavnom procesu, do savremenih inteligentnih digitalnih platformi, razvoj računarske tehnike na Fakultetu pratio je razvoj savremenog društva i tehnoloških promena koje su oblikovale novu digitalnu eru. Ono što je nekada predstavljalo pionirski pokušaj uvođenja računara u obrazovanje i tehničku praksu, danas prerasta u kontinuirani proces razvoja savremenih računarskih sistema, digitalnih komunikacija i tehnologija zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Savremeni razvoj računarske tehnike sve više briše granice između hardvera i softvera, između računarskih sistema i inteligentnih algoritama, između naučnih istraživanja i njihove praktične primene. Upravo zbog toga Laboratorija za računarsku tehniku svoju buduću ulogu vidi u povezivanju tradicionalnih inženjerskih znanja sa novim oblastima razvoja, kao što su ugrađeni inteligentni sistemi, projektovanje specijalizovanih računarskih arhitektura, Internet inteligentnih uređaja i primena veštačke inteligencije u tehničkim sistemima.
Kroz ovaj portal nastojaćemo da prikažemo ne samo rezultate dosadašnjeg rada, već i pravce budućeg razvoja računarske tehnike i računarskog inženjerstva. Na taj način želimo da doprinesemo stvaranju okruženja u kome će nova znanja, istraživanja i tehnološke inovacije predstavljati osnov za razvoj budućih generacija inženjera i istraživača.
U vremenu u kome digitalne tehnologije postaju jedan od ključnih pokretača društvenog i tehnološkog razvoja, verujemo da znanje, istraživanje i sposobnost stvaranja novih računarskih sistema predstavljaju najvažniji resurs budućnosti. Upravo zato želimo da ovaj portal bude mesto okupljanja ideja, razmene iskustava i afirmacije savremenog računarskog inženjerstva.