Home »

Publikacije

Na ovoj stranici predstavljeni su naučni i stručni rezultati ostvareni u Laboratoriji za računarsku tehniku: radovi čiji su autori ili koautori istraživači Laboratorije, kao i radovi nastali u saradnji sa domaćim i međunarodnim naučnoistraživačkim institucijama i privredom. Najveći deo publikacija vezan je za istraživačke oblasti Laboratorije, ali spisak obuhvata i radove iz drugih oblasti računarske tehnike i računarstva, kao što su softverski sistemi, računarske mreže i primena računara u tehničkim sistemima. Publikacije su razvrstane po vrsti, a unutar svake vrste po godinama, od najnovijih.

Posebno mesto zauzimaju doktorske disertacije i završni i master radovi studenata koji su svoja istraživanja realizovali u Laboratoriji. Oni pokazuju povezanost nastave i istraživanja i kontinuitet u razvoju novih generacija istraživača i inženjera.

Sadržaj stranice: Izabrane · Časopisi · Konferencije ·
Disertacije · Tehnička rešenja

RADOVI U ČASOPISIMA

2017

  • D. Vujičić, R. Pavlović, Z. Cvetković, S. Ranđić, D. Jagodić, „Telescope Pointing Based on Inertial Measurement Unit“, Serbian Astronomical Journal, br. 194, str. 101–107, 2017. DOI: 10.2298/SAJ1794101V
  • D. Marković, S. Ranđić, S. Tanasković, S. Gvozdenac, „Possibility of monitoring D.v. virgifera flight by processing image of phero-traps using Raspberry Pi based devices“, Acta Agriculturae Serbica, vol. 22, br. 44, str. 207–217, 2017.
  • D. Marković, R. Koprivica, B. Veljković, U. Pešović, S. Ranđić, „Procesiranje nizova podataka u blizini senzorskih uređaja kod nadgledanja radnih delova kombajna“, Savremena poljoprivredna tehnika, vol. 43, br. 1, str. 1–6, 2017.

2016

  • U. Pešović, P. Planinšič, „Error Probability Model for IEEE 802.15.4 Wireless Communications“, Journal of Circuits, Systems and Computers, vol. 25, br. 11, 2016. DOI: 10.1142/S0218126616501358
  • A. Peulić, Ž. Jovanović, „Smart System for Comfort Prediction and Active Suspensions Control“, Mobility & Vehicle Mechanics, vol. 42, br. 4, str. 1–14, 2016.
  • D. Marković, U. Pešović, S. Đurašević, S. Ranđić, „Decision Support System for Temperature Monitoring in Beehives“, Acta Agriculturae Serbica, vol. 21, br. 42, str. 179–186, 2016.
  • U. Pešović, D. Marković, S. Đurašević, R. Koprivica, S. Ranđić, „Sistem za praćenje kretanja grla u pašnjačkom načinu uzgoja“, Savremena poljoprivredna tehnika, vol. 42, br. 1, 2016.

2015

  • Ž. Jovanović, „Data Stream Management System for Moving Sensor Object Data“, Serbian Journal of Electrical Engineering, vol. 12, br. 1, 2015. DOI: 10.2298/SJEE1501117J
  • D. Marković, S. Rakonjac, R. Koprivica, U. Pešović, S. Ranđić, „Appliance of IoT in monitoring and controlling of agricultural production“, Acta Agriculturae Serbica, vol. 20, br. 40, 2015.

2014

  • D. Marković, R. Pavlović, U. Pešović, S. Ranđić, „System for monitoring microclimate conditions in greenhouse“, Acta Agriculturae Serbica, vol. 19, br. 38, str. 105–114, 2014.
  • U. Pešović, S. Đurašević, D. Marković, „SMS Shepherd“, Acta Agriculturae Serbica, vol. 19, br. 38, 2014.

2013

  • A. Peulić, S. Dragićević, Ž. Jovanović, R. Krneta, „Flexible GPS/GPRS Based System for Parameters Monitoring in the District Heating System“, International Journal of Computers, Communications & Control, vol. 8, br. 1, str. 105–110, 2013.
  • U. Pešović, J. Mohorko, S. Ranđić, Ž. Čučej, „Hidden Node Avoidance Mechanism for IEEE 802.15.4 Wireless Sensor Network“, MIDEM – Journal of Microelectronic Components and Materials, vol. 43, br. 1, str. 14–21, 2013.
  • D. Marković, I. Glišić, U. Pešović, S. Ranđić, „Wireless information system for frost detection in orchards“, Acta Agriculturae Serbica, vol. 18, br. 36, str. 179–186, 2013.
  • D. Marković, R. Koprivica, U. Pešović, S. Ranđić, B. Veljković, „Nadgledanje solarnih sistema za navodnjavanje“, Traktori i pogonske mašine, vol. 18, br. 3, str. 112–117, 2013.

2012

  • D. Marković, U. Pešović, Ž. Jovanović, S. Ranđić, „Test-driven development of IEEE 1451 Transducer Services and Application“, Telfor Journal, vol. 4, br. 1, str. 60–65, 2012.
  • K. Benkič, M. Malajner, D. Gleich, U. Pešović, S. Ranđić, „Zone Localization System Based on IEEE 802.15.4 Radio Transceivers“, Facta Universitatis, Series: Automatic Control and Robotics, vol. 11, br. 2, str. 111–117, 2012.
  • S. Ranđić, U. Pešović, D. Marković, S. Tanasković, „Primena informaciono-komunikacionih tehnologija u oblasti zaštite biljaka“, Biljni lekar, vol. 40, br. 2–3, str. 123–132, 2012.

2008

  • U. Pešović, A. Peulić, Ž. Čučej, „MAC protocols for wireless sensor networks“, Elektrotehniški vestnik, vol. 75, br. 1–2, str. 50–55, 2008.

RADOVI NA KONFERENCIJAMA

2018

  • D. Marković, D. Tomić, V. Stevović, U. Pešović, S. Ranđić, „Mobilna aplikacija za izračunavanje količine semena za setvu“, XXIII Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 9–10. mart 2018, str. 70–75.

2017

  • D. Marković, D. Tomić, S. Tanasković, V. Stevović, U. Pešović, S. Ranđić, „Razvoj monitoring sistema u poljoprivredi“, XXII Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 10–11. mart 2017, str. 755–760.
  • Ž. Jovanović, D. Vujičić, D. Janković, „IMU Based System for Collecting Data About the Transport Comfort“, IcETRAN 2017, Kladovo, Srbija, 5–8. jun 2017, str. RTO1.3.1–4.
  • D. Vujičić, „The Application of Nine Degrees of Freedom Sensor in Determination of Telescope Position“, Publications of the Astronomical Observatory of Belgrade, br. 74, str. 1–2.
  • N. Mitrović, J. Orelj, S. Ranđić, S. Đukić, „Optimization of Magnetoimpedance Sensing Properties of FeCuNbSiB Amorphous Microwires“, YUCOMAT 2017, Herceg Novi, Crna Gora, 4–8. septembar 2017 (poster).
  • D. Vujičić, Ž. Jovanović, D. Jagodić, R. Pavlović, N. Mitrović, S. Ranđić, „An IoT System for Monitoring Environmental Conditions and Orientation of the Telescope“, UNITECH 2017, Gabrovo, Bugarska, 17–18. novembar 2017, str. II-159–II-162.
  • Ž. Jovanović, D. Jagodić, D. Vujičić, S. Ranđić, „JAVA Spring Boot Rest WEB Service Integration with JAVA Artificial Inteligence WEKA Framework“, UNITECH 2017, Gabrovo, Bugarska, 17–18. novembar 2017, str. II-270–II-274.

2016

  • A. Peulić, I. Milanković, N. Mijailović, Ž. Jovanović, „Remotely Analyze Spine Angle in Rehabilitation After Spine Surgery using Acceleration and Gyro Sensors“, REV 2016, Madrid, Španija, 24–26. februar 2016, str. 275–276.
  • D. Marković, U. Pešović, S. Ranđić, „Model uređaja sa RFID podrškom za kontrolu pristupa u okviru IoT koncepta“, YU INFO 2016, Kopaonik, Srbija, 28. februar – 2. mart 2016, str. 115–119.
  • D. Marković, D. Tomić, S. Tanasković, V. Stevović, U. Pešović, S. Ranđić, „IoT sistem za prenos fotografija u cilju određivanja fotosinteze kod biljaka“, XXI Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 11–12. mart 2016, str. 217–222.
  • Ž. Jovanović, D. Janković, A. Peulić, „Mobilni sistem za određivanje nivoa udobnosti u vozilu“, INFOTEH 2016, Jahorina, Bosna i Hercegovina, 16–18. mart 2016, str. 442–445.
  • D. Vujičić, D. Marković, B. Đorđević, S. Ranđić, „Benchmarking Performance of ext4, xfs and btrfs as Guest File Systems Under Linux Environment“, IcETRAN 2016, Zlatibor, Srbija, 13–16. jun 2016.
  • Ž. Jovanović, R. Bačević, R. Marković, D. Ranđić, D. Janković, „Informacioni sistem za generisanje mape udobnosti puteva“, 60. konferencija ETRAN, Zlatibor, Srbija, 13–16. jun 2016, RT 5.6.
  • S. Đurašević, U. Pešović, S. Ranđić, „Odometrijski model za određivanje pozicije mobilnog robota sa gusenicama“, 60. konferencija ETRAN, Zlatibor, Srbija, 13–16. jun 2016, RO 3.2.
  • D. Jagodić, D. Vujičić, S. Ranđić, „Client-Server System for Improving Ecological Conditions of the Environment“, ICEST 2016, Ohrid, Makedonija, 28–30. jun 2016.
  • S. Đurašević, D. Vujičić, M. Nikolić, S. Ranđić, „Modeling of Optimal Parameters of Synthesis and Sintering of Nanostructured NiFeCuW Powder“, YUCOMAT 2016, Herceg Novi, Crna Gora, 5–10. septembar 2016, knjiga apstrakata, str. 62.
  • A. Peulić, Ž. Jovanović, „Smart System for Comfort Prediction and Active Suspensions Control“, Motor Vehicles & Motors 2016, Kragujevac, Srbija, 6–8. oktobar 2016.
  • D. Vujičić, R. Pavlović, D. Jagodić, U. Pešović, D. Marković, S. Ranđić, „An Attitude Determination System Based on Inertial Measurement Unit“, UNITECH 2016, Gabrovo, Bugarska, 18–19. novembar 2016, str. I-281–I-286.
  • D. Marković, D. Vujičić, Ž. Jovanović, U. Pešović, S. Ranđić, D. Jagodić, „Concept of IoT System for Monitoring Conditions of Thermal Comfort“, UNITECH 2016, Gabrovo, Bugarska, 18–19. novembar 2016, str. II-360–II-365.
  • Z. Stamenković, S. Ranđić, I. Santamarija, U. Pešović, G. Panić, S. Tanasković, „Advanced Wireless Sensor Nodes and Networks for Agricultural Applications“, 24. telekomunikacioni forum TELFOR 2016, Beograd, Srbija, 22–23. novembar 2016 (rad po pozivu).

2015

  • D. Marković, D. Tomić, V. Stevović, U. Pešović, S. Ranđić, „Primena sensor web koncepta u poljoprivredi“, XX Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 2015, str. 77–82.
  • D. Marković, U. Pešović, S. Ranđić, Ž. Jovanović, „Mobilni sistem za određivanje pozicije životinja na otvorenom ruralnom području“, 59. konferencija ETRAN, Srebrno jezero, Srbija, 8–11. jun 2015, str. RT4.6 1–6.
  • U. Pešović, S. Ranđić, „Napajanje bežičnih senzorskih uređaja pomoću fotonaponskih panela i superkondenzatora“, 59. konferencija ETRAN, Srebrno jezero, Srbija, 8–11. jun 2015, str. EL1.5 1–4.
  • Ž. Jovanović, „Prepoznavanje tipa fizičke aktivnosti analizom vrednosti sa troosnog akcelerometra“, 59. konferencija ETRAN, Srebrno jezero, Srbija, jun 2015.
  • U. Pešović, D. Gleich, P. Planinšič, S. Ranđić, Z. Stamenković, „Implementation of coherent IEEE 802.15.4 receiver on software defined radio platform“, 23. telekomunikacioni forum TELFOR 2015, Beograd, Srbija, 24–26. novembar 2015.
  • Ž. Jovanović, R. Bačević, R. Marković, S. Ranđić, „Android Application for Observing Data Streams from Built-in Sensors Using RxJava“, 23. telekomunikacioni forum TELFOR 2015, Beograd, Srbija, 24–26. novembar 2015.

2014

  • D. Marković, D. Tomić, V. Stevović, U. Pešović, S. Ranđić, „Mobilna aplikacija za proračun intenziteta sunčevog zračenja i njena primena u poljoprivredi“, XIX Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 2014.
  • Ž. Jovanović, M. Blagojević, V. Urošević, „Mining Location in Geographic Information Systems using Neural Network“, ICIST 2014, Kopaonik, Srbija, mart 2014, str. 428–431.
  • V. Maksimović, M. Acović, U. Pešović, S. Ranđić, „FPGA realizacija inteligentnih senzora“, 58. konferencija ETRAN, Vrnjačka Banja, Srbija, 2–5. jun 2014, str. RT4.5 1–5.
  • D. Vujičić, U. Pešović, S. Ranđić, „Asembler TFaComin procesora“, 58. konferencija ETRAN, Vrnjačka Banja, Srbija, 2–5. jun 2014, str. RT4.3 1–4.
  • Ž. Jovanović, „Sistem za obradu kontinualnih tokova podataka sa pokretnih senzorskih objekata“, 58. konferencija ETRAN, Vrnjačka Banja, Srbija, jun 2014.
  • U. Pešović, D. Gleich, P. Planinšič, „Chip error probability in IEEE 802.15.4 wireless networks“, ERK 2014, Portorož, Slovenija, 22–24. septembar 2014, str. 65–68.
  • Ž. Jovanović, D. Marković, U. Pešović, S. Ranđić, „Data stream management system verification with data stream simulator“, UNITECH 2014, Gabrovo, Bugarska, 22–23. novembar 2014, str. II-329–II-332.
  • U. Pešović, D. Vujičić, J. Anđelić, S. Ranđić, „An approach to realization of protocol architecture in wireless sensor networks“, UNITECH 2014, Gabrovo, Bugarska, 22–23. novembar 2014, str. II-154–II-157.
  • D. Jagodić, D. Vujičić, U. Pešović, S. Ranđić, „Koncept protoniti kod embedded sistema“, 22. telekomunikacioni forum TELFOR 2014, Beograd, Srbija, 25–27. novembar 2014, str. 979–982.
  • D. Marković, U. Pešović, S. Ranđić, „Koncept prenosa podataka kod uređaja zasnovanih na CC430F5137 mikrokontroleru prema IEEE 1451.0 standardu“, 22. telekomunikacioni forum TELFOR 2014, Beograd, Srbija, 25–27. novembar 2014.

2013

  • D. Marković, D. Tomić, V. Stevović, U. Pešović, S. Ranđić, „Praćenje intenziteta svetlosnog zračenja u biljnoj proizvodnji“, XVIII Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 2013.
  • M. Stojilović, D. Vujičić, L. Saranovac, „Graph-based approaches for application mapping onto CGRAs“, INFOTEH 2013, Jahorina, Bosna i Hercegovina, 2013.
  • D. Diković, D. Šipetić, N. Tatović, M. Tomić, U. Pešović, S. Ranđić, „IEEE 802.15.4 – GSM/GPRS mrežni prenosnik“, 57. konferencija ETRAN, Zlatibor, Srbija, 3–6. jun 2013.
  • Ž. Jovanović, J. Miletić, S. Ranđić, „Android aplikacija za prostorno i vizuelno memorisanje lokacija od značaja“, 57. konferencija ETRAN, Zlatibor, Srbija, 3–6. jun 2013.
  • Ž. Jovanović, D. Marković, „Kreiranje klijentskih WEB stranica za smanjenje opterećenja/poboljšanja efikasnosti embedded WEB servera“, 57. konferencija ETRAN, Zlatibor, Srbija, 3–6. jun 2013.
  • A. Milojević, D. Vujičić, M. Gojković, A. Peulić, „Mogućnost procene optimalne trajektorije prilaza tumoru mozga“, 57. konferencija ETRAN, Zlatibor, Srbija, 3–6. jun 2013.
  • V. Smiljaković, S. Ranđić, U. Pešović, „Environmental wireless sensor node“, ICEST 2013, Ohrid, Makedonija, 26–29. jun 2013, str. 58–60.
  • S. Tanasković, U. Pešović, S. Ranđić, D. Marković, S. Milenković, „New possibilities for monitoring the flight phenology of raspberry cane midge Resseliella theobaldi Barnes by pheromon traps in Serbia“, IOBC/WPRS, Bursa, Turska, 2013.
  • M. Polić, D. Vujičić, M. Marković, „Unapređenje bodovanja na takmičenju ’Šta znaš o saobraćaju’ uz pomoć softvera“, Nacionalna konferencija sa međunarodnim učešćem RPPO13, Čačak, 2013.
  • D. Jagodić, D. Vujičić, U. Pešović, S. Ranđić, „Hardversko-softverska platforma za identifikaciju objekata u IEEE 802.15.4 bežičnim senzorskim mrežama“, 21. telekomunikacioni forum TELFOR 2013, Beograd, Srbija, novembar 2013.
  • D. Marković, U. Pešović, S. Ranđić, „Estimation of Solar Radiation Intensity Based on GPS and Cloud Conditions Using Mobile Applications“, UNITECH 2013, Gabrovo, Bugarska, 22–23. novembar 2013.
  • Ž. Jovanović, N. Pantelić, S. Starčević, S. Ranđić, „WEB GIS Platform with Android Mobile GIS“, UNITECH 2013, Gabrovo, Bugarska, 22–23. novembar 2013.

2012

  • Ž. Jovanović, I. Miletić, „J2EE MVC pattern applications with efficient AJAX support and WEB service integration“, YU INFO 2012, Kopaonik, Srbija, mart 2012.
  • V. Timčenko, B. Đorđević, Ž. Jovanović, „EXT4 sistem datoteka na RAID-1 konfiguracijama u Linux okruženju“, YU INFO 2012, Kopaonik, Srbija, mart 2012.
  • D. Marković, U. Pešović, S. Ranđić, „Sistem za monitoring toplotne komfornosti u radnom i životnom prostoru“, YU INFO 2012, Kopaonik, Srbija, mart 2012.
  • U. Pešović, I. Milanković, D. Jagodić, S. Ranđić, „Model intenziteta globalnog sunčevog zračenja na horizontalnu površinu“, INFOTEH 2012, Jahorina, Bosna i Hercegovina, 21–23. mart 2012.
  • D. Marković, D. Tomić, V. Stevović, U. Pešović, S. Ranđić, „Pretraga nad podacima Semantičkog Web-a“, XVII Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 2012, str. 541–545.
  • U. Pešović, Ž. Jovanović, D. Marković, S. Ranđić, „Benchmarking performance and energy efficiency of microprocessors for wireless sensor network applications“, MIPRO 2012, Opatija, Hrvatska, 2012, str. 743–747.
  • U. Pešović, S. Ranđić, D. Marković, „Solarni simulator za testiranje fotonaponskih sistema“, 56. konferencija ETRAN, Zlatibor, Srbija, 11–14. jun 2012.
  • Ž. Jovanović, D. Marković, U. Pešović, S. Ranđić, „Određivanje orijentacije SunSpot-a u odnosu na gravitaciju prikupljanjem podataka po 1451 standardu“, 56. konferencija ETRAN, Zlatibor, Srbija, 11–14. jun 2012.
  • U. Pešović, D. Marković, Ž. Jovanović, S. Ranđić, „System for thermal comfort monitoring in working and living environment“, ICEST 2012, Veliko Trnovo, Bugarska, 28–30. jun 2012.
  • U. Pešović, S. Ranđić, Z. Stamenković, „Customized hardware platform for wireless sensor networks in agricultural applications“, SENSIG 2012, Malta, 2012.
  • M. Polić, D. Vujičić, D. Jagodić, Ž. Igrutinović, „Primena Kinect tehnologije u obrazovanju“, 4. međunarodna konferencija Tehnika i informatika u obrazovanju, Čačak, Srbija, 2012.
  • D. Marković, U. Pešović, S. Ranđić, „Specifikacija TEDS-a kod IEEE 1451.0 pametnih pretvarača“, 20. telekomunikacioni forum TELFOR 2012, Beograd, Srbija, 20–22. novembar 2012, str. 1532–1535.
  • Ž. Jovanović, „Izrada WEB servisa za pružanje podataka sa mBad baziranog NCAP“, 20. telekomunikacioni forum TELFOR 2012, Beograd, Srbija, novembar 2012.
  • Ž. Jovanović, M. Tomić, S. Ranđić, „Realizacija WEB GIS platforme korišćenjem open source tehnologija“, 20. telekomunikacioni forum TELFOR 2012, Beograd, Srbija, novembar 2012.

2011

  • B. Đorđević, V. Timčenko, S. Ranđić, U. Pešović, Ž. Jovanović, „Poređenje performansi SSD i magnetnih diskova u Linux okruženju“, YU INFO 2011, Kopaonik, Srbija, 2011.
  • D. Marković, D. Tomić, V. Stevović, U. Pešović, S. Ranđić, „Web servisi u poljoprivredi“, XVI Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 2011, str. 195–200.
  • U. Pešović, S. Ranđić, Z. Stamenković, „A Wireless ECG Sensor Node Based on Huffman Data Encoder“, DDECS 2011, Cottbus, Nemačka, 2011.
  • U. Pešović, S. Ranđić, Ž. Jovanović, D. Marković, „Fog detection in wireless sensor network for smart roads“, ECOSENSE 2011, Novi Sad, Srbija, 2011.
  • D. Marković, U. Pešović, Ž. Jovanović, S. Ranđić, „Monitoring system for analysis of solar energy potencial in locations intended for WSN nodes“, UNITECH 2011, Gabrovo, Bugarska, 2011.
  • U. Pešović, D. Vujičić, J. Mohorko, S. Ranđić, „Alat za analizu metapodataka u IEEE 802.15.4 bežičnim mrežama“, 19. telekomunikacioni forum TELFOR 2011, Beograd, Srbija, 22–24. novembar 2011, str. 445–448.
  • D. Marković, Ž. Jovanović, U. Pešović, S. Ranđić, „Primena Test-Driven Development (TDD) tehnike u razvoju aplikacija i servisa pametnog pretvarača“, 19. telekomunikacioni forum TELFOR 2011, Beograd, Srbija, 22–24. novembar 2011, str. 1316–1319.
  • Ž. Jovanović, U. Pešović, D. Marković, S. Ranđić, I. Popović, „SunSpot u servisno orijentisanim aplikacijama“, 19. telekomunikacioni forum TELFOR 2011, Beograd, Srbija, 22–24. novembar 2011, str. 1281–1284.

2010

  • D. Marković, D. Tomić, U. Pešović, S. Ranđić, „Mogućnost primene bežičnih senzorskih mreža u oblasti poljoprivrede“, XV Savetovanje o biotehnologiji, Agronomski fakultet, Čačak, 26. mart 2010.
  • U. Pešović, J. Mohorko, Ž. Čučej, „Upgraded OPEN-ZB 802.15.4 simulation model“, ELMAR 2010, Zadar, Hrvatska, 15–17. septembar 2010, str. 281–284.
  • J. Mohorko, U. Pešović, P. Planinšič, Ž. Čučej, „Source coding technique for energy efficient IEEE 802.15.4 wireless sensor networks“, SoftCOM 2010, Split, Hrvatska, 2010.
  • Ž. Jovanović, U. Pešović, S. Ranđić, „Web servis i klijentska GIS aplikacija za akviziciju parametara sa udaljenih stanica“, 18. telekomunikacioni forum TELFOR 2010, Beograd, Srbija, 23–25. novembar 2010, str. 1241–1244.
  • U. Pešović, J. Mohorko, K. Benkič, Ž. Čučej, „Single-hop vs. multi-hop – energy efficiency analysis in wireless sensor networks“, 18. telekomunikacioni forum TELFOR 2010, Beograd, Srbija, 23–25. novembar 2010, str. 471–474.

2009

  • Ž. Jovanović, U. Pešović, V. Maksimović, S. Ranđić, „Sistem za GPS praćenje zasnovan na Telit GM862-GPS uz podršku Google Maps GIS-a“, YU INFO 2009, Kopaonik, Srbija, 8–11. mart 2009.
  • Ž. Jovanović, U. Pešović, V. Maksimović, S. Ranđić, „Model za prikaz vrednosti parametara sa udaljenih stanica uz podršku Google Maps GIS-a“, 53. konferencija ETRAN, Vrnjačka Banja, Srbija, 15–18. jun 2009.
  • V. Maksimović, Ž. Jovanović, U. Pešović, S. Ranđić, „Dinamički informacioni panel“, 53. konferencija ETRAN, Vrnjačka Banja, Srbija, 15–18. jun 2009.
  • S. Ranđić, U. Pešović, Ž. Jovanović, V. Maksimović, „WEB Model for Remote Data Acquisition Based on Google Maps GIS“, ICEST 2009, Veliko Trnovo, Bugarska, 25–27. jun 2009, str. 311–314.
  • U. Pešović, J. Mohorko, P. Planinšič, Ž. Čučej, „Predictive coding of measured data in wireless sensor networks“, ELMAR 2009, Hrvatska, 2009.
  • K. Benkič, M. Malajner, U. Pešović, Ž. Čučej, „Simplified OPNET node model for developing load balanced routing protocol in WSN“, 17. telekomunikacioni forum TELFOR 2009, Beograd, Srbija, 24–26. novembar 2009.
  • U. Pešović, J. Mohorko, K. Benkič, Ž. Čučej, „Effect of hidden nodes in IEEE 802.15.4/ZigBee wireless sensor networks“, 17. telekomunikacioni forum TELFOR 2009, Beograd, Srbija, 24–26. novembar 2009.
  • U. Pešović, Ž. Jovanović, S. Ranđić, „GPRS baziran merno-upravljački sistem“, 17. telekomunikacioni forum TELFOR 2009, Beograd, Srbija, 24–26. novembar 2009.
  • A. Peulić, N. Filipović, M. Kojić, Ž. Jovanović, „Preventive Body Posture Monitoring and Computer Modeling to Reduce Back Injury and Low Back Pain and Educate People“, PROSENSE 2009, Ljubljana, Slovenija, novembar 2009.

2007

  • A. Peulić, U. Pešović, Ž. Čučej, „ZigBee wireless network performance analysis and electromagnetic fields modeling“, IWSSIP & EC-SIPMCS 2007, Maribor, Slovenija, 2007, str. 363–366.
  • A. Dostanić, A. Peulić, S. Ranđić, U. Pešović, „Wireless sensor network wavelet signal processing“, IWSSIP & EC-SIPMCS 2007, Maribor, Slovenija, 2007, str. 273–276.

TEHNIČKA REŠENJA

2016

  • D. Vujičić, D. Jagodić, U. Pešović, Ž. Jovanović, D. Marković, S. Ranđić, „Hardversko-softverski sistem za određivanje orijentacije teleskopa“, tehničko rešenje (M85), projekat TR32043.
    • Sistem koji pomoću senzora sa devet stepeni slobode i GPS prijemnika određuje nebeske ekvatorske koordinate tela u koje je teleskop uperen.
Opis rešenja

Sistem za određivanje orijentacije teleskopa je namenjen za određivanje nebeskih ekvatorskih koordinata (deklinacije i rektascenzije) nebeskog tela u koje je teleskop uperen. Kako bi se to postiglo, moraju se poznavati horizontske koordinate navedenog tela (azimut i visina), ali i lokalno srednje zvezdano vreme i geografska širina i dužina mesta na kojem se teleskop nalazi. Kako bi se ovi podaci dobili, potrebno je koristiti senzor sa devet stepeni slobode, koji u sebi inkorporira tri senzora: žiroskop, akcelerometar i magnetometar i koji omogućavaju da se odredi orijentacija senzorske pločice u horizontskom sistemu.

Napajanje senzorske pločice je realizovano upotrebom Li-Ion baterije. Podaci o tačnom vremenu i geografskoj širini i dužini se dobijaju korišćenjem GPS prijemnika. Međutim, ukoliko uslovi ne omogućavaju dovoljnu preciznost GPS prijemnika, može se koristiti i vreme dobijeno sa računara, kao i ručno unete koordinate lokacije na kojoj se teleskop nalazi. Kako bi se dobijeni podaci mogli iskoristiti za određivanje nebeskih ekvatorskih koordinata, neophodno je realizovati PC aplikaciju koja bežičnim putem, preko Bluetooth-a, dobija tražene podatke sa senzora i potom preračunava nebeske ekvatorske koordinate. Aplikacija je realizovana u programskom jeziku C#.


2015

  • U. Pešović, S. Ranđić, „Koherentni IEEE 802.15.4 radio prijemnik zasnovan na softverskom radiju“, tehničko rešenje (M85), projekat TR32043.
    • Koherentni IEEE 802.15.4 prijemnik realizovan na softverskom radiju, sa softverskom sinhronizacijom nosećeg signala.
Opis rešenja

Koherentni prijemnici pružaju bolje demodulacione karakteristike u odnosu na nekoherentne prijemnike naročito u slučaju signala sa visokim prisustvom šuma. Ovi prijemnici zahtevaju sinhronizaciju nosećeg signala pomoću preambule koja se emituje na početku IEEE 802.15.4 paketa. Kod komercijalno dostupnih IEEE 802.15.4 prijemnika sinhronizacija se vrši u analognom delu prijemnika pomoću Kostasove petlje. Petlja menja frekvenciju i fazu lokalnog oscilatora sve dok se ona ne poklopi sa centralnom frekvencijom nosećeg signala.

U slučaju softverskog radija nije moguće uticati na analogni deo, pa je sinhronizaciju potrebno izvršiti nakon modulacije u digitalnom delu. Ovo tehničko rešenje prikazuje realizaciju koherentnog IEEE 802.15.4 prijemnika na softverskom radiju koje poseduje softversku sinhronizaciju u osnovnom spektru.


2014

  • Ž. Jovanović, B. Pavković, B. Kosić, S. Ranđić, „Klijent-server sistem za geografsko obeležavanje objekata“, tehničko rešenje (M85), projekat TR32043.
    • GIS arhitektura sa Android klijentima i veb aplikacijom za obeležavanje lokacija i obradu podataka o njima.
Opis rešenja

Ovim tehničkim rešenjem predstavljena je klijent – server GIS arhitektura razvijena korišćenjem open source tehnologija. Ona daje mogućnosti obeležavanja lokacija od značaja pomoću mobilnih GIS klijenta na bazi Android aplikacija i njihovu obradu na serverskoj WEB aplikaciji.

Mobilni GIS klijenti su projektovani da rade kao klijenti serverske WEB aplikacije sa ciljem pružanja lokacionih parametara u vidu geografske širine i dužine. Na osnovu ugrađenih GPS prijemnika mobilni klijenti su u mogućnosti da jednostavno obeleže lokaciju na kojoj se nalaze, unutar lokalne aplikacije koja omogućava i specifikaciju opisa obeležene lokacije. Tako obeležena lokacija se snima na udaljenom WEB serveru uz evidenciju klijenta koji je izvršio obeležavanje, kao i vreme obeležavanja.

Klijent svoja obeležavanja može pregledati na mobilnim klijentima, ali i na WEB aplikaciji gde je neophodna autentifikacija klijenta radi prikaza odgovarajućih obeležavanja. Na WEB aplikaciji administrator aplikacije ima mogućnost obrade podataka svih klijenata uz pojedinačni, ali i grupni pregled.

Realizovani sistem omogućava dva načina rada: pojedinačno i grupno obeležavanje. Za razliku od pojedinačnog obeležavanja prilikom grupnog obeležavanja, neograničen broj klijenata, autentifikovanjem sa istim korisničkim imenom i lozinkom, može da radi na zajedničkom poslu obeležavanja. Na taj način se postiže mnogo veća brzina obeležavanja željenih lokacija.

Sistem je razvijen u okviru projekta TR32043, koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Realizovani sistem poseduje obeležja univerzalanosti, jer pored inicijalne namene sistem ima mogućnost primene u svim oblastima u kojima je potrebno obeležiti određenu lokaciju. S obzirom da je GPS pokrivenost globalna, to mogu biti mesta iz celog sveta, poslovno značajna za pojedinca ili instituciju, ali i turističke, kulturne ili istorijske znamenitosti neke zemlje ili grada. Sa poslovne tačke gledišta sistem je moguće koristiti u javnim komunalnim preduzećima za obeležavanje važnih mesta u okviru vodovodne mreže, javne rasvete, važnih komunalnih postrojenja, itd.

Velika prednost realizovanog sistema je što se kao klijenti koriste pametni mobilni telefoni koji su sve zastupljeniji na tržištu, što znači da nije potrebno kupovati specijalizovani hardver i izlagati se nepotrebnim troškovima.


  • U. Pešović, D. Marković, „SMS pastir“, tehničko rešenje (M82), projekat TR32043.
    • Uređaj za lociranje životinja i drugih pokretnih objekata na otvorenom prostoru, sa kojim korisnik komunicira SMS porukama.
Opis rešenja

SMS Pastir je uređaj namenjen za lociranje objekata u otvorenom prostoru. Uređaj je prvenstveno namenjen za lociranje domaćih i divljih životinja, ali se može koristiti i za lociranje ljudi, prevoznih sredstava, modela na daljinsko upravljanje i drugih objekata koji u mogu menjati svoj položaj. Uređaj je mobilan, malih dimenzija i poseduje baterijsko napajanje koje mu pruža višednevnu autonomiju. Uređaj se može koristiti u više režima rada: za lociranje objekata koji napuste definisan prostor ili lociranje objekata u slobodnom prostoru u odnosu na predefinisane referentne tačke.

Uređaj za interakciju sa korisnikom koristi SMS poruke čime se od korisnika ne zahteva poznavanje rada na računaru, pristup Internetu ili sl. Uređaj za svoj rad zahteva pokrivenost prostora, u kome se koristi, signalom mobilne telefonije. S obzirom da je pokrivenost teritorije Republike Srbije mrežom mobilne telefonije relativno visoka obezbeđeni su dobri preduslovi za korišćenje ovakvog uređaja u praksi.


  • D. Marković, U. Pešović, N. Jovičić, S. Ranđić, „Bežična senzorska mreža za praćenje mikroklimatskih parametara u plastenicima“, tehničko rešenje (M85), projekat TR32043.
    • Mreža senzorskih uređaja male potrošnje za merenje temperature i vlažnosti vazduha u plastenicima.
Opis rešenja

Ovim tehničkim rešenjem predstavljena je bežična senzorska mreža zasnovana na uređajima male potrošnje energije za praćenje mikroklimatskih parametara. Pod njima se podrazumevaju parametri okruženja u različitim varijantama zatvorenih prostora kao što su npr. plastenici za povrtarsku proizvodnju. Prikupljeni podaci se prenose sa senzorskog uređaja bežičnim putem do centralnog uređaja koji igra ulogu posrednika između mreže i računara. Centralni uređaj je povezan sa računarom na koji se prenose podaci koji mogu biti preuzeti od strane korisnika.

Na računaru, koji bi bio sastavni deo celokupnog rešenja, može se pokrenuti WEB server čime bi se omogućio pristup podacima iz eksterne mreže odnosno Interneta. Sistem je realizovan tako da se bežični moduli po uključivanju samoinicijalizuju i odmah prijave centralnom modulu – posredniku. Uređaj posrednik u svakom trenutku može da prozove ostale module bežičnim putem. Pri tome može da zahteva izvršenje određenih zadataka kao što je merenje izabranih parametara. Na senzorski uređaj priključen je senzor za merenje temperature i relativne vlažnosti vazduha. Upravo ovi parametri se mogu prikupljati i predstavljaju osnov za praćenje uslova u razmatranom zatvorenom prostoru kao što je plastenik. Uređaj posrednik je povezan sa računarom serijskom žičnom vezom i na taj način se ostvaruje prenos podataka, pri čemu softver na pokrenutom WEB serveru može preuzimati ove podatke i koristiti ih za dalju distribuciju za korisnike na Internetu.

Bežični uređaji se napajaju uz pomoć baterija od 1.5V uz dopunjavanje preko solarnih panela što im omogućava nezavisan rad. Sistem prikuplja podatke sa lokacija gde su postavljeni bežični senzorski uređaji prema zahtevima definisanim na centralnom modulu dobijenih preko računara od korisnika koji mogu pristupiti WEB serveru. Sistem se može nadograditi sa drugim senzorima mikroklimatskih uslova ili dodatnim hardverom za kontrolu aktuatora sa kojima se mogu kontrolisati uslovi u objektu (provetravanje, zagrevanje, odvetljavanje i sl.).


2012

  • S. Ranđić, U. Pešović, D. Marković, „Bežična agrometeorološka stanica“, tehničko rešenje (M84), projekat TR32043.
    • Autonomna stanica koja meteorološke podatke i sliku sa kamere prenosi GPRS vezom do veb servera.
Opis rešenja

Bežična agrometeorološka stanica je sistem namenjen za praćenje meteoroloških i drugih parametara. Radi se o parametrima od interesa za zaštitu bilja u zasadima povrća, voća i vinogradima. Prihvaćeni podaci mogu se sa stanice bežično preneti do centralnog računara. Prihvaćeni parametri se mogu pamtiti, analizirati i po potrebi obrađivati. Centralni računar je povezan na Internet u funkciji WEB servera. Zahvaljujući tome moguće je prihvaćene i obrađene podatke distribuirati do svih zainteresovanih.

Sistem je realizovan na principu samoinicijalizacije po uključenju. GPRS veza sa WEB serverom se uspostavlja automatski. Sistem poseduje samoindikaciju položaja putem GPS prijemnika i uspostavljanjem sinhronizacije sa satom realnog vremena na serveru. Baterijsko napajanje sistema uz mogućnost dopunjavanja baterije pomoću fotonaponskog panela obezbeđuju uređaju autonoman rad. U slučaju napajanja samo iz baterije moguć je autonoman rad u periodu do 3 dana. Watchdog tajmer obezbeđuje restartovanje uređaja ukoliko dođe do blokiranja programa.

Uređaj periodično prikuplja podatke sa senzora temperature, relativne vlažnosti kao i sliku sa CMOS kamere i obezbeđuje njihovo prenošenje do WEB servera gde se vrši njihovo pamćenje. Sistem se lako može nadgraditi dodatnim senzorima za praćenje i drugih meteoroloških parametara odnosno fizičko – hemijskih parametara vazduha i zemljišta.

Uređaj za svoj rad zahteva pokrivenost prostora u kome se koristi signalom mobilne telefonije. S obzirom da je pokrivenost teritorije Republike Srbije mrežom mobilne telefonije relativno visoka obezbeđeni su dobri uslovi za korišćenje bežične agrometeorološke stanice.


  • U. Pešović, Ž. Jovanović, S. Ranđić, D. Marković, I. Popović, V. Rajović, N. Jovičić, „Modularni IEEE 1451 pametni pretvarač – mrežni distributer“, tehničko rešenje (M85), projekat TR32043.
    • Gradivni element mreža pametnih pretvarača, koji po standardu IEEE 1451 distribuira izmerene vrednosti sa priključenih senzora.
Opis rešenja

Modularni IEEE 1451 pametni pretvarač/mrežni distributer predstavlja gradivni element mreža pametnih pretvarača koji na zahtev klijenta po IEEE 1451 standardu distribuira izmerene vrednosti sa priključenih senzora. Modularnost uređaja ogleda se u mogućnosti dodavanja različitih senzora na uređaj bez potrebe za hardversko – softverskim intervencijama od strane korisnika.

Uređaj je projektovan kao modularna platforma, kod koje se izborom senzora, tipa mikrokontrolera i izvora napajanja uređaj vrlo lako može prilagoditi željenoj aplikaciji, bez potrebe reprogramiranja uređaja od strane korisnika. Uređaj poseduje mogućnost komunikacije preko više digitalnih magistrala na koje se mogu priključiti različiti senzori i aktuatori. Takođe, na uređaj se mogu priključiti i analogni senzori i aktuatori preko odgovarajućih analognih ulaza/izlaza. Uređaj može imati dve uloge u mreži pametnih pretvarača, kao mrežni posrednik NCAP (Network Capable Application Processor) ili pametni pretvarač TIM (Tranducer Intelligent Module).

Komunikacija između pametnih pretvarača i mrežnog posrednika odvija se preko radio primopredajnika kompatibilnog sa IEEE 802.15.4 standardom, koji se odlikuje malom potrošnjom energije i velikom otpornošću na interferencije od drugih bežičnih mreža. Mrežni posrednik je predviđen za povezivanje mreže pametnih pretvarača sa korisnikom putem Ethernet mreže. Uređaj se može napajati preko punjive baterije koja se puni preko fotonaponskog panela ili iz distributivne mreže preko odgovarajućeg adaptera ili preko USB konektora računara. Pravilnim dimenzionisanjem fotonaponskog panela prema lokaciji na kojoj će uređaj biti postavljen može se postići praktično neograničena autonomija rada. Uređaj poseduje i sigurnosni „watchdog tajmer“ koji omogućuje da uređaj u havarijskim uslovima sam povrati potpunu funkcionalnost.

Softver je realizovan da podrži modularnost hardvera sa mogućnošću proširenja prihvatljivih senzora kroz dopunjene verzije softvera.


  • U. Pešović, S. Ranđić, G. Dimić, „Sistem za određivanje verovatnoće greške“, tehničko rešenje (M85), projekat TR32043.
    • Sistem na platformi softverskog radija za merenje verovatnoće greške prenosa u IEEE 802.15.4 mrežama.
Opis rešenja

Digitalne bežične komunikacije, kao i ostali vidovi komunikacija, podložne su smetnjama koje se ogledaju u pojavi grešaka u prenosu korisnih informacija. Greške u bežičnim komunikacijama mogu nastati usled uticaja pozadinskog šuma i interferencije drugih tipova mreža, kao i kolizija signala u mreži nastalih od uređaja koji ne poštuju pravo pristupa medijumu. Poznavanje verovatnoće greške prenosa u IEEE 802.15.4 mrežama važno je kod primene ovih mreža u realnom okruženju. Sistem predstavljen ovim tehničkim rešenjem namenjen je za merenje verovatnoće greške bežičnog prenosa u IEEE 802.15.4 mrežama, nastalih usled uticaja pozadinskog šuma, interferencije drugih mreža i kolizija nastalih između uređaja unutar IEEE 802.15.4 mreže.

Merenje parametara verovatnoće greške u bežičnom prenosu IEEE 802.15.4 mreža, zahteva pristup svim stepenima primopredajnika. Komercijalno dostupni IEEE 802.15.4 primopredajnici su u principu realizovani kao monolitne komponente kod kojih je nemoguć pristup unutrašnjim stepenima primopredajnika. Proces modulacije na predajniku je jednoznačno određen sadržajem paketa koji se šalje, pa se u tom slučaju tačno zna šta će se odvijati u unutrašnjim stepenima predajnika. Za razliku od predajnika, prijemnik će demodulisati primljeni signal sa većom ili manjom greškom, koju nije moguće izmeriti na izlazu komercijalnih predajnika za sve unutrašnje stepene.

Za potrebe realizacije predstavljenog sistema, IEEE 802.15.4 primopredajnik je realizovan na platformi softverskog radija, pri čemu je omogućen pristup svim stepenima prijemnika, a time i uvid u greške nastale prilikom prijema. Realizovani sistem se sastoji od računara, dva IEEE 802.15.4 kompatibilna predajnika i softverskog radija sa implementiranim IEEE 802.15.4 prijemnikom. Jedan od predajnika se koristi za slanje paketa podataka na kojima se prati verovatnoća pojave greške, dok se drugi koristi kako bi stvarao koliziju na prijemniku. Računarska aplikacija, koja je razvijena za potrebe ovog sistema ima zadatak da generiše i prima pakete, prati i broji greške nastalih na „čip“ sekvencama, simbolima, bitovima između poslatih i primljenih paketa. Na osnovu prikupljenih grešaka određuje se verovatnoća greške u prenosu.


  • Ž. Jovanović, U. Pešović, D. Marković, S. Ranđić, „Uređaj za monitoring toplotne komfornosti u radnom i životnom prostoru“, tehničko rešenje (M85), projekat TR32043.
    • Uređaj koji na osnovu temperature i vlažnosti vazduha procenjuje toplotnu komfornost prostora.
Opis rešenja

Ovim tehničkim rešenjem predstavljen je uređaj za procenu temperaturne komfornosti u radnom i životnom prostoru. Uređaj se sastoji od senzora koji prati parametre radne okoline (temperaturu i relativnu vlažnost vazduha) i na osnovu kojih daju procenu o toplotnoj komfornosti za zadatu metaboličku aktivnost i način odevanja u radnom ili životnom prostoru. Poznavanjem temperaturne komfornosti, klimatizacioni sistemi mogu se projektovati na odgovarajući način, kako bi se toplotni uslovi u radnom prostoru prilagodili optimalnim potrebama korisnika, i kako bi se isti sistemi učinili energetski efikasnim. Takođe ukoliko je radno mesto na otvorenom prostoru, čovek može da prilagodi svoj način odevanja datim uslovima, kako bi se osećao komforno prilikom izvođenja radnih aktivnosti na otvorenom prostoru.

Uređaj za monitoring toplotne komfornosti, projektovan je kao nezavistan uređaj, opremljen za prikupljanje ambijentalnih parametara sa senzora. Dobijeni podaci sa senzora se prikazuju na LCD displeju. Za unapred određene parametre, tipa odevanja i metaboličke aktivnosti, određuju se parametri toplotne komfornosti, koji se prikazuju na sedmostepenoj skali toplotne komfornosti. Uređaj poseduje Ethernet interfejs preko koga mu je moguće pristupiti preko HTTP zahteva kako bi se mogli promeniti radni parametri uređaja.


  • U. Pešović, S. Ranđić, D. Marković, „Sistem za praćenje meteoroloških i električnih parametara u fotonaponskim sistemima za napajanje bežičnih senzorskih uređaja“, tehničko rešenje (M85), projekat TR32043.
    • Uređaj koji meri sunčevo zračenje, temperaturu, vlažnost i električne parametre fotonaponskog sistema i beleži ih na memorijsku karticu.
Opis rešenja

Ovim tehničkim rešenjem predstavljen je uređaj za praćenje meteoroloških i električnih parametara u fotonaponskim sistemima namenjenim za napajanje bežičnih senzorskih uređaja. Realizovani sistem sastoji se od mikrokontrolera koji upravlja procesom merenja, piranometra za merenje intenziteta sunčevog zračenja, senzora za merenje temperature i vlažnosti vazduha i podsistema za merenje električnih parametara u fotonaponskom sistemu. Pored pomenutih deo sistema čini sat realnog vremena i memorijska kartica za čuvanje podataka. Praćenjem rezultata merenja dobijaju se vrednosti potencijala sunčevog zračenja na odgovarajućim lokacijama koje mogu biti iskorišćene u projektovanju sistema koji se napajaju solarnom energijom.

Takođe, praćenjem električnih parametara u fotonaponskom sistemu omogućava optimizaciju komponenti fotonaponskog sistema, kako bi se povećala efikasnost i autonomija sistema Uređaj je realizovan tako da može samostalno vršiti proces merenja i rezultate čuvati u tekstualnim fajlovima na memorijskoj kartici. Proces merenja se periodično ponavlja u predefinisanim vremenskim intervalima i nizovi izmerenih vrednosti se dodaju kao novi redovi u tekst fajlove. Prikupljeni podaci se prenose jednostavno prebacivanjem memorijske  kartice iz uređaja u čitač kartica personalnog računara. Formiranje podataka za dalju upotrebu i naprednu analizu ostvareno je preko korisničke aplikacije koja je data kao podrška uređaju, a namenjena je za korišćenje na računaru. Data aplikacija podrazumeva učitavanje tekstualnih fajlova u kojima se nalaze podaci, sortiranje podataka po datumu merenja i predstavljanje istih u tabelarnoj formi Excel dokumenta.


© 2026 CSL Laboratorija za računarsku tehniku

Powered by WordPress / Academica WordPress Theme by WPZOOM