Home » prof. dr Siniša Ranđić

prof. dr Siniša Ranđić

redovni profesor u penziji

Naučna oblast: Računarska tehnika

siniša ranđićInstitucija: Fakultet tehničkih nauka, Čačak

 Adresa: Svetog Save 65, 32000 Čačak, Srbija

 Broj kabineta: 222, 022

 Telefon: +381-32-302-721

 Fax: +381-32-342-101

 Email: sinisa.randjic@ftn.kg.ac.rs, rasin@ftn.kg.ac.rs, sinisa.randjic@gmail.com, csl@ftn.kg.ac.rs

URL: http://rasin.ddns.net/MyWeb/

Biografija

Rođen je u Čačku 10. septembra 1953. godine. U Čačku je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studije elektronike završio je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu 1977. godine. Po diplomiranju zaposlio se u Institutu „Mihajlo Pupin“ u Beogradu u Laboratoriji za računarsku tehniku gde radi do 1990. godine. Od 1990. godine radi na Tehničkom fakultetu u Čačku.

Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu je 1984. godine odbranio magistarsku tezu pod naslovom „Procesor multiprocesne obrade„. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Prilog projektovanju specijalizovanih računarskih sistema za obradu telemetrijskih signala“ odbranio je 1999. godine na Tehničkom fakultetu u Čačku.

U zvanje docenta izabran je 1999. godine, vanrednog profesora 2001. godine, a redovnog profesora 2006. godine.

Nastavna delatnost

Kao asistent u periodu 1990. – 1999. godina, izvodio je nastavu iz predmeta:

  • Programski jezici
  • Procesni računari
  • Računarski softver
Od izbora u zvanje docenta (u okviru nastavnih planova iz 1998. i 2002. godine) predavao je sledeće predmete:
  • Arhitektura i organizacija računara/Arhitektura računara I i II
  • Upravljački računarski sistemi
  • Operativni sistemi/Operativni sistemi I i II
  • Paralelni računarski sistemi
  • Računarski VLSI sistemi/Uvod u VLSI projektovanje
  • Analiza performansi računara
Na studijskim programima, koji se izvode preme nastavnim planovima akreditovanim 2008/2013. godine predaje sledeće predmete:

Osnovne studije:

  • Arhitektura računara
  • Organizacija računarskih sistema
  • Projektovanje digitalnih sistema
  • Upravljački računarski sistemi
  • Paralelni računarski sistemi
  • Projektovanje VLSI sistema
  • Performanse i pouzdanost računara

Master studije:

  • FPGA dizajn
  • Projektovanje digitalnih sistema
  • Inteligentni senzori
  • Hardversko – softversko projektovanje

Doktorske studije:

  • Primena računara pri sintezi i karakterizaciji materijala
  • Senzorika
  • Integrisani pristup projektovanju hardvera i softvera
  • Performanse diskova i sistema datoteka

Istraživačka delatnost

Tokom 35 godina rada istraživačka delatnost Siniše Ranđića odvijala se u oblastima:

  • Arhitekture i organizacije računara
  • Projektovanja digitalnih sistema
  • Paralelnih računarskih sistema
  • Operativnih sistema

Kraj XX veka je obeležen gotovo dramatičnim tehnološkim promenama, koje su zahtevale odgovarajuće prilagođavanje i stalno traženje novih rešenja u oblasti projektovanja računarskog hardvera, kojim se Siniša Ranđić tokom svog dosadašnjeg radnog veka bavio. Zahvaljujući tome imao je priliku da se bavi i stiče iskustva u razvoju računarskih komponenata na bazi diskretnih digitalnih komponenata, mikroprocesora pa sve do komponenata baziranih na ASIC (Application Specific Integrated Circuits) i FPGA (Field Programmable Gate Array) kolima.

Na taj način može da bude verodostojni svedok svih onih rezultata koji su na polju računarske tehnike ostvareni u nekadašnjoj Jugoslaviji u poslednje tri decenije XX veka. Jer bilo je to vreme u kome su istraživači na ovim prostorima mogli uspešno da prate savremena dostignuća na planu računarstva i računarske tehnologije, ali i da sami postižu rezultate koji su ih održavali na visokom mestu u porodici poslenika računarske tehnike.

Početak – Institut „Mihajlo Pupin“

Kraj XX veka u Institutu „Mihajlo Pupin“ bio je obeležen razvojem familije računara CER, hibridnog računara HSR-100, specijalizovanih računarskih sistema kao što je PMO (Procesor Multiprocesne Obrade), simulatora leta aviona, vizuelnog sistema simulatora leta, mikroračunara iz familije TIM, … Ovo je samo deo onoga što su inženjeri Laboratorije za računsku tehniku razvijali i realizovali tih godina. Ali i to bi zahtevalo puno prostora da se prikažu svi ti ostvareni rezultati, opiše entuzijazam sa kojim su mladi inženjeri dolazili u Institut i upoznavali se sa čarima računarstva o kojima nisu ni mogli da sanjaju tokom studija.
Najznačajniji projekti u čijoj realizaciji je učestvovao tokom rada u Institutu su:
    1. Projektovanje i realizacija podsistema diskova na računaru CER-12 u „Banatskoj banci“ u Zrenjaninu
    2. Projektovanje i realizacija podsistema linijskog štampača na računaru CER-12 u „Banatskoj banci“ u Zrenjaninu
    3. Izrada idejnog rešenja vizuelnog sistema simulatora leta aviona (1978. godine)
    4. Izrada studije o mogućnostima projektovanja i realizacije računara u SFRJ za potrebe JNA (1978. godine)
    5. Projektovanje i realizacija adaptera magistrale između računara PDP-11 i mikroračunara na bazi Intel 8085 (1979. godine)
    6. Projektovanje i realizacija upravljanja instrumentima na simulatoru leta aviona na bazi koračnih motora (1979. godine)
    7. Projektovanje i realizacija specijalizovanog procesora za podršku radu operativnog sistema – Procesor multiprocesne obrade  – u saradnji sa Institutom problema upravljanja iz Moskve (1980 – 1985. godina)
    8. Izrada idejnog rešenja računara za potrebe JNA (1982. godine)
    9. Projektovanje i realizacija sistema za testiranje opreme za aero – foto izviđanje (1982 – 1983. godine)
    10. Projektovanje i realizacija specijalizovanog računarskog sistema za potrebe JNA (1985 – 1986. godine)
    11. Projektovanje i realizacija sistema za radarsko izviđanje i ometanje (1985 – 1990. godina)
    12. Izrada studije o mogućnostima projektovanja integrisanih kola u Jugoslaviji (1988 – 1990. godina)

Nastavak – Tehnički fakultet/Fakultet tehničkih nauka

Pored nastavne delatnosti tokom rada na Tehničkom fakultetu/Fakultetu tehničkih nauka obavljao je u periodu 1990. – 2000. godina funkciju šefa Računskog centra Fakulteta. Bio je to period u kome je došlo do intenziviranja primene računara u nastavnoj i istraživačkoj delatnosti. Započelo se sa korišćenjem računara u praktičnoj nastavi iz oblasti programiranja, ali i drugih nastavnih predmeta. Istovremeno sa razvojem Interneta omogućeno je nastavnicima i saradnicima da koriste njegove servise. Stvoreni su stručni i kadrovski uslovi da se već na početku novoga veka na Fakultetu formira lokalna računarska mreža povezana na Internet.

Na taj način su suštinski izmenjeni uslovi u korišćenju računara i omogućeno zaposlenima na Fakultetu da nesmetano i intenzivno koriste računare i pristupaju informacijama širom sveta. Takođe, u tom periodu omogućeno je zaposlenima na Fakultetu korišćenje savremenih softverskih paketa, pre svega za obradu teksta i projektovanje u različitim oblastima tehnika. Zahvaljujući tome Fakultet je bio pionir u širenju informatičke pismenosti na područiju koje gravitira Čačku.